ZANIMLJIVOSTI: 10 najvećih hakerskih napada u istoriji

ZANIMLJIVOSTI: 10 najvećih hakerskih napada u istoriji

Većina freelancera bavi se online poslovima i  prednosti takvog rada su značajne. Međutim, svjesni smo izazova koje predstavljaju hakerski napadi i kontinuirano se pripremamo za njih. Edukacija o cyber sigurnosti postala je neophodna komponenta našeg poslovanja, s obzirom na to da smo stalno povezani na mrežu i izloženi potencijalnim prijetnjama.

Čak i velike korporacije, koje ulažu milione u zaštitu od hakerskih napada, nisu uvijek u stanju potpuno spriječiti kompromitaciju svojih sistema. Stoga, za freelancere, razumijevanje i primjena najboljih praksi u cyber sigurnosti nije samo preporuka, već nužnost za sigurno i uspješno poslovanje na mreži.

Kroz ovaj članak želimo da sa vama podijelimo deset najvećih hakerskih napada u istoriji, analizirajući kako su se odigrali, ko je bio pogođen i kakve su posljedice ostavili za sobom. Od napada na Yahoo, gdje su milijarde naloga bile kompromitovane, do sofisticiranog virusa Stuxnet, koji je sabotažom iranskog nuklearnog programa pokazao kako cyber ratovanje može utjecati na globalnu politiku, ovi događaji otkrivaju tamnu stranu digitalne revolucije.

Putem detaljne analize, sagledat ćemo utjecaj ovih napada na globalnu sigurnost, ekonomiju i društvo u cjelini. Također, kroz prizmu ovih događaja, otkrit ćemo lekcije koje su naučene i kako se svijet priprema za buduće prijetnje.

Napad na Yahoo (2013): Najveći cyber napad u istoriji s kompromitovanjem preko 3 milijarde računa

Jedan od najpoznatijih i najrazornijih cyber napada u istoriji je napad na Yahoo, koji se dogodio 2013. godine. Ovaj napad je kompromitovao podatke više od 3 milijarde korisničkih računa, što ga čini najvećim poznatim curenjem podataka do sada. Yahoo, kao jedan od pionira interneta, bio je ogromna kompanija sa stotinama miliona aktivnih korisnika širom svijeta, a posljedice ovog napada bile su dalekosežne.

Napad na Yahoo uključivao je upotrebu lažnih kolačića (cookie forging), što je omogućilo hakerima da pristupe korisničkim računima bez unosa lozinki. Koristeći ove lažne kolačiće, napadači su mogli zaobići tradicionalne metode autentifikacije i direktno pristupiti privatnim podacima korisnika. Ovaj napad nije bio otkriven sve do kraja 2016. godine, kada je Yahoo javno objavio informacije o kompromitiranju računa.

Yahoo-Hacked.webp

Posljedice ovog napada bile su ogromne. Yahoo je pretrpio značajan gubitak ugleda, a korisnici su postali svjesni rizika od korištenja online servisa bez adekvatne zaštite. Mnogi korisnici su prešli na druge platforme, što je dodatno oslabilo Yahoo-ovu poziciju na tržištu. Kompanija je također bila suočena sa brojnim pravnim tužbama i regulativnim sankcijama zbog nemogućnosti da adekvatno zaštiti korisničke podatke.

Napad na Yahoo postao je prekretnica u istoriji cyber sigurnosti, ukazujući na potrebu za jačim sigurnosnim mjerama i unapređenjem protokola za zaštitu podataka. Kompanije su naučile važnu lekciju o potrebi stalnog praćenja i ažuriranja sigurnosnih sistema kako bi se zaštitile od sve sofisticiranijih napada.

Stuxnet (2010): Prvo poznato cyber oružje dizajnirano za sabotažu iranskog nuklearnog programa


Stuxnet je bio prvi poznati primjer cyber oružja specijalno dizajniranog za sabotiranje industrijskih kontrolnih sistema. Otkriven 2010. godine, Stuxnet je postao simbol sofisticiranog cyber ratovanja, pokazujući kako se digitalni alati mogu koristiti za fizičko uništenje infrastrukture.

Stuxnet je bio izuzetno složen crv koji je ciljao Siemensove industrijske kontrolne sisteme, koje je koristio Iran u svom nuklearnom programu. Crv je infiltrirao kompjuterske mreže koristeći nekoliko nepoznatih ranjivosti (zero-day exploits) i bio je programiran da preuzme kontrolu nad sistemima za centrifugiranje uranija. Modificirao je brzine centrifuga, uzrokujući mehaničke kvarove dok je istovremeno prikazivao normalne operativne parametre kako bi prevario operatere.

1bef9bd0-cb54-11e9-afbb-41ba524c604d.jpeg

Posljedice Stuxneta bile su značajne. Smatra se da je ovaj crv značajno usporio iranski nuklearni program, uništivši stotine centrifuga. Također je otvorio novu eru u cyber ratovanju, pokazujući kako digitalni napadi mogu imati fizičke posljedice. Otkrivanje Stuxneta izazvalo je globalnu diskusiju o etici i opasnostima cyber oružja, kao i o potrebi za međunarodnim pravilima i sporazumima koji bi regulirali njihovu upotrebu.

Stuxnet je također bio signal upozorenja za mnoge industrijske sisteme širom svijeta, koji su morali preispitati svoje sigurnosne protokole i zaštititi se od sličnih napada. Ovaj incident naglasio je potrebu za suradnjom između vlada i privatnog sektora u razvoju strategija za obranu od cyber prijetnji i unapređenje globalne cyber sigurnosti.

Sony Pictures (2014): Kontroverzni napad povezan s filmom “The Interview” i njegovim političkim implikacijama


Napad na Sony Pictures 2014. godine bio je jedan od najspektakularnijih i najkontroverznijih cyber napada u povijesti, ne samo zbog veličine štete već i zbog političkih implikacija koje su ga pratile. Napad je izveden od strane grupe hakera poznatih kao “Guardians of Peace” (Čuvari mira), za koje se kasnije ispostavilo da imaju veze sa Sjevernom Korejom.

Hakiranje je započelo krajem studenog 2014. godine, kada su hakeri uspjeli infiltrirati mrežu Sony Pictures i ukrasti ogromne količine podataka, uključujući neobjavljene filmove, privatne email-ove, financijske informacije i osobne podatke zaposlenih. Hakeri su zahtijevali da Sony povuče svoj film “The Interview,” komediju koja prikazuje izmišljeni atentat na sjevernokorejskog vođu Kim Jong-una. Prijetnje nasiljem i terorističkim napadima upućene su kinima koja bi prikazivala film, što je rezultiralo odgodom njegove premijere i ograničenim prikazivanjem.

Posljedice napada na Sony Pictures bile su dalekosežne. Ovaj incident je značajno utjecao na kompaniju, koja je pretrpjela ne samo financijske gubitke već i ogromnu štetu po reputaciju. Otkriveni email-ovi i dokumenti razotkrili su unutarnje probleme kompanije i narušili povjerenje zaposlenih i javnosti.

Političke implikacije bile su još značajnije. Napad je doveo do ozbiljnih diplomatskih tenzija između SAD-a i Sjeverne Koreje. Američka vlada optužila je Sjevernu Koreju za sponzoriranje napada, što je rezultiralo uvođenjem novih sankcija protiv ove zemlje. Napad je također potaknuo globalnu diskusiju o cyber sigurnosti, slobodi govora i sposobnosti država da zaštite svoje interese u digitalnom svijetu.

Equifax (2017): Krah jednog od najvećih kreditnih biroa i curenje osjetljivih podataka 147 milijuna Amerikanaca


Napad na Equifax, jedan od tri najveća kreditna biroa u Sjedinjenim Američkim Državama, dogodio se 2017. godine i predstavlja jedan od najznačajnijih i najštetnijih cyber napada u povijesti. Curenje podataka koje je uslijedilo imalo je dalekosežne posljedice za milijune Amerikanaca.

Napadači su iskoristili ranjivost u web aplikaciji koju je Equifax koristio, što im je omogućilo da pristupe sustavima kompanije. Od sredine svibnja do srpnja 2017. godine, hakeri su uspjeli ukrasti osjetljive podatke uključujući brojeve socijalnog osiguranja, datume rođenja, adrese, brojeve vozačkih dozvola i brojeve kreditnih kartica. Ukupno je pogođeno oko 147 milijuna Amerikanaca, što čini ovaj napad jednim od najvećih curenja podataka u povijesti.

Posljedice napada na Equifax bile su katastrofalne. Milijuni Amerikanaca postali su žrtve potencijalne krađe identiteta, što je izazvalo paniku i nesigurnost među građanima. Equifax je bio suočen s brojnim pravnim tužbama i regulativnim kaznama. Kompanija je platila stotine milijuna dolara za odštetu i unapređenje sigurnosnih mjera.

Napad je imao dubok utjecaj na industriju kreditnog izvještavanja i šire. Pitanja o odgovornosti kompanija za zaštitu osjetljivih podataka postala su prioritetna tema za regulatore i zakonodavce. Incident je potaknuo razvoj novih pravila i standarda za cyber sigurnost, kao i povećanje svijesti među korisnicima o važnosti zaštite osobnih podataka.

Napad na Equifax naglasio je ranjivost čak i najvažnijih institucija i potrebu za stalnim unapređenjem sigurnosnih protokola kako bi se zaštitili podaci u sve digitaliziranijem svijetu.

NotPetya (2017): Ransomware napad koji je paralizovao kompanije širom svijeta i nanio štetu vrijednu milijarde dolara

NotPetya ransomware napad, koji se dogodio 2017. godine, bio je jedan od najrazornijih cyber napada u historiji, ostavljajući za sobom haos i štetu koja se procjenjuje na milijarde dolara. Ovaj napad je pokazao kako ransomware može biti korišten ne samo za finansijsku dobit, već i za izazivanje masovnih poremećaja.

NotPetya je izgledao kao tipičan ransomware, ali je imao zlonamjeran zaokret. Iako je zahtijevao otkupninu, bio je dizajniran da trajno uništi podatke na zaraženim računarima, čime se razlikovao od drugih ransomware napada koji su omogućavali povratak podataka nakon plaćanja otkupnine. NotPetya je koristio exploit poznat kao EternalBlue, koji je prvobitno razvijen od strane američke Nacionalne agencije za sigurnost (NSA), a kasnije procurio u javnost.

Napad je počeo u Ukrajini, gdje je zarazio softver za računovodstvo, ali se brzo proširio globalno, pogađajući kompanije kao što su Maersk, Merck, FedEx, i mnoge druge. NotPetya je koristio ranjivosti u Windows operativnom sistemu za brzo širenje po mrežama, čime je paralizirao operacije velikog broja organizacija.

notpetya.jpeg

Posljedice NotPetya napada bile su katastrofalne. Kompanije su pretrpjele ogromne finansijske gubitke zbog zaustavljanja poslovanja i troškova oporavka. Na primjer, danska kompanija za transport Maersk procijenila je štetu na 300 miliona dolara, dok je farmaceutska kompanija Merck prijavila gubitke od 870 miliona dolara.

Napad je ukazao na ranjivost globalnih mreža i potrebu za boljim sigurnosnim praksama. Kompanije su morale da preispitaju svoje strategije za zaštitu podataka i implementiraju robusnije sigurnosne mjere, uključujući redovno ažuriranje softvera, segmentaciju mreža, i bolju obuku zaposlenih o cyber sigurnosti.

Target (2013): Kako je jedan od najvećih trgovinskih lanaca postao meta hakerskog napada

Napad na Target 2013. godine bio je jedan od najznačajnijih cyber napada na maloprodajnu industriju, otkrivajući brojne slabosti u sigurnosnim sistemima velikih korporacija. Napadači su uspjeli da kompromitiraju podatke o kreditnim karticama preko 40 miliona kupaca, što je rezultiralo velikim finansijskim gubicima i narušavanjem reputacije kompanije.

Napad na Target počeo je kada su hakeri uspjeli da kompromitiraju sistem jednog od dobavljača HVAC (grijanje, ventilacija i klimatizacija) kompanije. Koristeći ukradene akreditive, napadači su se infiltrirali u mrežu Targeta i instalirali malware na point-of-sale (POS) uređaje u maloprodajnim objektima širom SAD-a.

Malware je bio dizajniran da prikuplja podatke o kreditnim i debitnim karticama u realnom vremenu, dok su kupci koristili svoje kartice na blagajnama. Napadači su tako uspjeli da ukradu podatke o više od 40 miliona kartica, uključujući brojeve kartica, datume isteka i CVV kodove.

101659828-7d4614f810fec96e01e4ac22b3c8cbac9f782bc1.jpg

Posljedice napada na Target bile su ogromne. Kompanija je pretrpjela gubitke od stotine miliona dolara zbog troškova obavještavanja kupaca, pravnih troškova, kazni i troškova unapređenja sigurnosnih sistema. Osim finansijskih gubitaka, Target je pretrpio značajnu štetu po reputaciju, što je rezultiralo gubitkom povjerenja kupaca i padom prodaje.

Napad na Target je bio prekretnica za industriju maloprodaje u pogledu cyber sigurnosti. Kompanije su počele da ulažu više u sigurnosne tehnologije, kao što su enkripcija podataka, tokenizacija i segmentacija mreža, kako bi smanjile rizik od sličnih napada. Također, incident je potaknuo veći fokus na sigurnost lanaca snabdijevanja, jer su napadači iskoristili ranjivosti u sistemima dobavljača.

Napad na Target nas je naučio važnim lekcijama o potrebi za sveobuhvatnim pristupom cyber sigurnosti, koji uključuje ne samo tehničke mjere zaštite, već i kontinuiranu edukaciju zaposlenih i strožije kontrole pristupa mrežama.

Marriott (2018): Curanje podataka 500 miliona gostiju i implikacije na turizam i hotelsku industriju

Jedan od najvećih cyber napada u historiji pogodio je Marriott International 2018. godine, kada su hakeri uspjeli da kompromitiraju podatke oko 500 miliona gostiju. Ovaj incident je pokazao koliko su osjetljivi podaci ključni za industriju turizma i koliko je važno zaštititi ih od cyber napada.

Napad na Marriott počeo je 2014. godine, kada su hakeri uspjeli da se infiltriraju u sisteme Starwood Hotels & Resorts, koje je Marriott kasnije preuzeo 2016. godine. Hakeri su ostali neotkriveni četiri godine, prikupljajući podatke o gostima, uključujući imena, adrese, brojeve telefona, email adrese, brojeve pasoša, podatke o nalogu za lojalnost i informacije o platnim karticama.

Otkrivanje napada dogodilo se krajem 2018. godine, kada je Marriott objavio da su kompromitirani podaci oko 500 miliona gostiju. Iako je većina podataka bila šifrirana, postoji mogućnost da su hakeri također kompromitirali ključeve za dešifrovanje.

Posljedice napada na Marriott bile su ozbiljne. Kompanija je pretrpjela značajne finansijske gubitke zbog troškova obavještavanja gostiju, pravnih tužbi i kazni koje su joj izrečene. Marriott je bio suočen sa gubicima povjerenja gostiju i javnosti, što je imalo negativan utjecaj na njegovu reputaciju i poslovanje.

Ovaj napad je također imao šire implikacije na industriju turizma i hotelijerstva. Postalo je jasno da hoteli i drugi pružaoci usluga u turizmu moraju uložiti više napora u zaštitu podataka gostiju. Potreba za jačanjem cyber sigurnosnih protokola i boljom obukom zaposlenih postala je ključna za prevenciju sličnih incidenata u budućnosti.

Ashley Madison (2015): Otkriće privatnih podataka korisnika sajta za vanbračne afere i društvene posljedice

Napad na Ashley Madison, sajt za vanbračne afere, 2015. godine postao je jedan od najpoznatijih cyber napada zbog svog specifičnog karaktera i društvenih posljedica. Kompromitovanje privatnih podataka korisnika sajta imalo je ozbiljne implikacije na živote miliona ljudi širom svijeta.

960x0.webp

Napad su izveli hakeri iz grupe “The Impact Team,” koji su uspjeli da se infiltriraju u sisteme Ashley Madison-a i ukradu podatke o 32 miliona korisnika. Hakeri su zatim objavili ove podatke online, uključujući imena, email adrese, domaće adrese, detalje o plaćanju i privatne poruke korisnika.

Posljedice napada na Ashley Madison bile su dramatične i dalekosežne. Milioni korisnika suočili su se sa mogućim izlaganjem svojih privatnih informacija, što je dovelo do porodičnih problema, razvoda, ucjena, pa čak i nekoliko prijavljenih samoubistava. Napad je također izazvao veliki skandal u javnosti, jer je otkrio dvoličnost mnogih poznatih ličnosti i javnih ličnosti.

Ashley Madison je pretrpjela značajne finansijske gubitke i pravne tužbe. Kompanija je bila prisiljena da poboljša svoje sigurnosne mjere i uvede strožije protokole za zaštitu korisničkih podataka. Ovaj napad je naglasio važnost privatnosti na internetu i izazvao širu diskusiju o etici i sigurnosti u digitalnom dobu.

Hacking Team (2015): Italijanska kompanija za cyber sigurnost koja je postala meta hakerskog napada

Hacking Team, italijanska kompanija za cyber sigurnost koja je pružala usluge vladama i agencijama za provođenje zakona širom svijeta, postala je meta hakerskog napada 2015. godine. Ovaj incident je otkrio mnoge kontroverzne aktivnosti kompanije i izazvao veliku polemiku u javnosti.

Hakeri su uspjeli da se infiltriraju u mreže Hacking Team-a i ukradu oko 400 gigabajta podataka, uključujući email-ove, interne dokumente, izvore kodova i informacije o klijentima. Ukradeni podaci su zatim objavljeni online, otkrivajući kako je Hacking Team pružao alate za nadzor vladama s upitnim stavom prema ljudskim pravima.

The-Rise-of-Cryptojacking-Hackers-e1687508974571.jpg

Objavljivanje podataka izazvalo je veliki skandal i osudilo Hacking Team zbog pružanja tehnologija za nadzor vladama koje su koristile ove alate za špijuniranje novinara, aktivista i političkih disidenata. Incident je naglasio etičke dileme u vezi s prodajom i upotrebom tehnologija za nadzor.

Hacking Team je pretrpio ozbiljnu štetu po reputaciju, a nekoliko zemalja je prekinulo saradnju s kompanijom. Ovaj incident je izazvao širu diskusiju o etici u industriji cyber sigurnosti i potrebi za strožim regulativama i nadzorom nad korištenjem tehnologija za nadzor.

Napad na Hacking Team je istakao koliko je važno balansirati između potrebe za sigurnošću i zaštitom ljudskih prava, što je ključna tema u savremenom svijetu cyber sigurnosti.

Šta smo naučili iz ovih napada i kako se možemo zaštititi u budućnosti

Iz ovih napada možemo izvući nekoliko ključnih lekcija koje su vitalne za buduću zaštitu naših digitalnih sistema. Kao poznavalac sajber sigurnosti i direktor i glavni i odgovorni urednik portala WebMind, želio bih da naglasim sljedeće:

Stalno unapređenje sigurnosnih sistema: Kompanije moraju stalno ažurirati svoje sigurnosne protokole i softver kako bi se zaštitile od najnovijih prijetnji. Napadi poput NotPetya i Target-a pokazali su koliko su važni redovno održavanje i unapređenje sigurnosnih sistema.

Edukacija zaposlenih

 Ljudi su često najslabija karika u lancu sigurnosti. Redovna obuka i edukacija zaposlenih o prepoznavanju phishing napada, sigurnom rukovanju podacima i korištenju jakih lozinki mogu značajno smanjiti rizik od cyber napada.

Jačanje zakonskih regulativa:

Potrebna je strožija regulativa i nadzor nad korištenjem tehnologija za nadzor, kao što je pokazao slučaj Hacking Team-a. Međunarodni sporazumi i regulative mogu pomoći u sprečavanju zloupotrebe cyber tehnologija.

Zaštita kritične infrastrukture

Zaštita kritične infrastrukture mora biti prioritet. Napadi na energetske sisteme, transport i zdravstvenu infrastrukturu mogu imati katastrofalne posljedice. Stuxnet je pokazao koliko je važno osigurati ove sisteme protiv cyber napada.

Privatnost i etika

Napad na Ashley Madison naglasio je važnost zaštite privatnosti korisnika na internetu. Kompanije moraju implementirati stroge protokole za zaštitu podataka i biti transparentne o tome kako se ti podaci koriste.

Segmentacija mreža

Segmentacija mreža može spriječiti širenje malware-a unutar organizacija, kao što je viđeno u napadu na Target. Ova praksa može ograničiti opseg napada i smanjiti potencijalne štete.

Šifriranje podataka

Šifriranje podataka, posebno osjetljivih informacija, može pomoći u zaštiti korisnika u slučaju curenja podataka, kao što je slučaj s napadom na Marriott. Kompanije moraju osigurati da su šifrirani podaci pravilno zaštićeni.

Zaključak

Napadi koje smo analizirali u ovom članku pokazali su koliko su cyber prijetnje postale sofisticirane i destruktivne. Od krađe podataka miliona korisnika do sabotaže velikih korporacija, cyber napadi su postali moćno oružje koje može imati dalekosežne posljedice.

Kao društvo, moramo prepoznati važnost kontinuirane edukacije i unapređenja naših sigurnosnih sistema. Vlade, kompanije i pojedinci moraju raditi zajedno kako bi razvili robusne strategije za zaštitu od cyber prijetnji. Digitalna era donosi mnoge prednosti, ali i rizike koji zahtijevaju stalnu budnost i prilagodljivost.

Izvor: webmind.rs

Reklama

  • O NAMA
  • BLOG
  • EDUKACIJA
  • FREELANCE PLATFORME
  • DESAVANJA
  • KONTAKT

Dobijajte redovno naše najnovije vijesti, članke i izvore u vaš inbox.


© Copyright © 2024 Freelancing by JSGuru & MarketMakers. Sva prava zadržana.

Freelancing instagram